Sara Jo, kuma ovogodišnjeg Beograd Prajda
[vc_row][vc_column][vc_column_text] Povodom predstojećeg Beograd Prajda, koji će se održati 15.septembra, sa ponosom vas obaveštavamo da je poziv organizatora/ki, da bude kuma ovogodišnjeg Prajda, prihvatila pevačica Sara Jovanović (Sara Jo). “Presrećna sam i ponosna što mi je pripala čast da ponosem titulu Kume prajda. Ovu priliku bih volela da iskoristim da vas pozovem da u nedelju
ZAŠTO MI JE PRAJD VAŽAN?
[vc_row][vc_column][vc_column_text] Sećam se prajda 2010. i svog blago autohomofobnog izdanja u tada ne tako velikoj dubini ormana. Na vestima izjavljuju o neredima. Huligani su napadali policiju, rušili grad, pljačkali prodavnice. Sa druge strane, u centru tog nereda, nalazila se ekipa ljudi sa transparentima i duginim zastavama koja je tražila svoja prava i želela da se
Ne odričem se ljubavi i onih koji u nju veruju
[vc_row][vc_column][vc_column_text] Odreći se… šta uopšte znači „odreći se“? Ljudi olako izgovaraju reči, ni ne shvatajući njihovu težinu. Mnogo puta sam čula ove reči, najčešće tokom svađa, sve dok nisam dovoljno odrasla i shvatila šta neke od tih svađa znače. Šta god da su značile, „Odreći ću te se“ su prestrašne i preteške reči. Mene nisu
Beograd Prajd dostavlja ponudu za Euro Prajd 2022. godine
[vc_row][vc_column][vc_column_text] Beograd Prajd je zvanično dostavio svoju ponudu da bude domaćin Euro Prajda 2022. godine. Evropskom udruženju organizatora ponosa (EPOA) dostavljena je knjiga kandidata takozvani Bid Book, u kojoj je iznet istorijat organizaije, rezime života LGBTI+ ljudi u Srbiji, Beograd kao zadivljujuća turistička destinacija i, najvažnije, izneti su ključni argumenti za održavanje Euro Prajda na
Premijerka Srbije pružila podršku ponudi Beograda za EuroPrajda 2022. godine.
[vc_row][vc_column][vc_column_text] Predsednica Vlade Srbije, Ana Brnabić, obećala je da će u potpunosti podržati težnju Beograd Prajda da bude domaćin Euro Prajda 2022. godine. U svojoj izjavi, premijerka je rekla: ,,Vlada koju vodim je posvećena obezbeđivanju punog poštovanja ljudskih prava svih građana i građanki i ovim obećavamo da ćemo pomoći organizacionom timu Beograd Prajda u obezbeđivanju
Otvaranje Beogradskog Prajd Pozorišnog Festivala tokom Nedelje Ponosa 2019
[vc_row][vc_column][vc_column_text] Fondacija Hartefakt I Beograd Prajd, u okviru Beogradske Nedelje Ponosa, organizuju prvi pozoršni festival sa LGBT+ tematikom, koji će trajati od od 10. do 14. septembra 2019. godine. Zamišljen kao godišnji događaj koji ima za cilj podizanje vidljivosti problema LGBT+ zajednice, festival želi da na umetnički relevantan način osvetli različite aspekte borbe LGBT+ zajednice
15. septembra šetam za svoju porodicu!
[vc_row][vc_column][vc_column_text] Obično kažemo da je roditeljska ljubav bezuslovna. Ali, da budemo iskreni, kome postavljamo više uslova nego svojoj deci? Od koga najviše očekujemo ako ne upravo od svoje dece? Ali, pre ili kasnije, suočimo se s njima i vidimo da su naša deca postala ljudi i da imaju možda sasvim drugačije namere, želje i očekivanja
Parada ponosa 15. septembra pod sloganom “Ne odričem se”
[vc_row][vc_column][vc_column_text] Beogradska „Nedelja ponosa“ trajaće od 9. do 15. septembra i završiće se šetnjom i paradom pod sloganom „Ne odričem se“, najavili su organizatori. Predstavnik beogradskog Prajda Marko Mihailović najavio je na konferenciji za novinare da će šetnja 15. septembra krenuti u 17 sati sa Slavije, a završiće se koncertom u parku Manjež. Maršruta ovogodišnje
Prvi rođendan Prajd Info Centra
[vc_row][vc_column][vc_column_text] Otvaranjem izložbe “Love” umetnika Martina Stamenkovića, proslavljeno je godinu dana od otvaranja Prajd Info Centra u Beogradu, koji je u tom periodu posetilo preko 15.000 ljudi, a koji je pomogao da se u borbi za prava pripadnika LGBT zajednice pridruži i dosta građana koji ne pripadaju toj zajednici. Кako je za Tanjug naveo koordinator
Zakon o istopolnim brakovima bez podrške u Skupštini Crne Gore
[vc_row][vc_column][vc_column_text] Homoseksualni parovi i dalje neće moći da sklapaju brakove u Crnoj Gori, jer Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola nije dobio potrebnu većinu u parlamentu, iako ga je predložila Vlada. Protiv tog zakona bili su poslanici manjinskih stranaka. Crnogorske nevladine organizacije ocenile su da su neusvajanjem Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola
Beograd Prajd solidarno uz prvi Prajd u Bjalistoku
[vc_row][vc_column][vc_column_text] U gradu Bjalistoku na istoku Poljske, održala se prva Parada ponosa. Nažalost, događaj nije prošao bez incidenata. Oko četiri hiljade desničara i huligana napalo je učesnike šetnje. Oni su aktivistima pretili, dobacivali im pogrdne reči, a bilo je i fizičkih napada. Čule su se parole “Bog, čast, domovina!”, “Bjalistok slobodan od perverzija”, kao i
Saopštenje povodom ubistva aktivistkinje Jelene Grigorijeve (Yelene Grigoryeve)
[vc_row][vc_column][vc_column_text] Dana 25. jula od 12 do 13 sati dolepotpisane organizacije organizuju protest „Pamtimo Jelenu Grigorijevu“, ispred ambasade Ruske federacije u Beogradu. Ruska aktivistkinja, Yelene Grigoryeve, ubijena je 21. jula ove godine, u blizini svoje kuće u ruskom gradu Sankt Petersburgu. Ubijena je tako što je davljena do smrti, a potom je njeno mrtvo telo
Zašto (ne) merimo seksualnu orijentaciju?
[vc_row][vc_column][vc_column_text] Seksualne orijentacije drukčije od heteroseksualne su odavno uočene i pribeležene. Međutim, o tome kako znamo, odnosno kako utvrđujemo ko su ljudi drugačije seksualno orijentisani se priča tek nešto više od pola veka. Prvo poznato „merenje“ seksualne orijentacije uradio je američki istraživač Alfred Kinsi, polovinom 20. veka. Ukratko, on je skaliranje uradio na čisto prakseološkom
Tranzicija u Srbiji
[vc_row][vc_column][vc_column_text] Tranzicija je drugačija za svaku trans osobu koja kroz nju prolazi. Ona moze sadržati sve ili samo neke od sledećih koraka: autovanje, promena imena, promena oznake pola u ličnim dokumentima, hormonska terapija, operacije itd. Kao što se moze primetiti, neki od gore navedenih koraka su društvene, neki pravne, a neki medicinske prirode. U idealnoj
LGBT+ alfabet
[vc_row][vc_column][vc_column_text] Dobro je poznato da broj slova koji se krije iza onog ’’plus’’ znaka u LGBT akronimu iz godine u godinu raste – i nije mali broj slučajeva u kojima se taj rast doživljava sa negativnom konotacijom: ’’Šta će još da izmisle?’’, ’’Samo nešto dodaju’’ neki su od komentara koji se mogu svakodnevno čuti. Ali,
Bravo za carice koje će tužiti Srbiju da bi promenile zakon o brakovima
[vc_row][vc_column][vc_column_text] Jelena Dubovi i Sunčica Kapunović iz Novog Sada su u vezi četiri godine, a 2016. godine su se i verile. Pošto su u opšinskom matičnom uredu u Novom Sadu odbili da ih venčaju, odlučile su da pokrenu legalnu bitku i ujedno su postale prve pripadnice LGBT zajednice koje su to učinile u Srbiji. Jelena
Sanja i Anđela iz Beograda su 3 godine zajedno, a njihova veza je posebna: Podržavaju nas roditelji
[vc_row][vc_column][vc_column_text] Njihov odnos specifičan je iz više razloga. Sanja je rođena sa distrofijom mišića i oduvek je u kolicima, a sa svojom devojkom, ona se bori za prihvatanje razlika vaki put kada pomislite da vaša ljubav nije uspela, jer je naišla na prepreku, dobro pogledajte ovu fotografiju, koju je napravio Martin Stamenković. Na njoj su Sanja (29) i
Svake godine dobijamo novu generaciju branitelja i braniteljki manjinskih prava
[vc_row][vc_column][vc_column_text] Manjinska prava od značaja su za samo društvo, kao i za celokupan pravni sistem. Pojam manjina ne shvata se identično u svim društvima. Samim tim zavisno od sistema uživaju različitu pravnu zaštitu. U našoj državi zaštita se prvenstveno pruža putem Ustava Republike Srbije iz 2006, a zatim i putem zakona, kao što su Zakon
Kako smo se upoznavali
[vc_row][vc_column][vc_column_text] Aleksandar me pritiska da što pre napišem tekst o tome kako smo se upoznavali devedesetih i dok mu odgovaram da će tekst biti gotov večeras, gledam ljude koji sede oko mene u avionu. Tek na kraju shvatam da u istom redu sa druge strane sede dve mlade devojke u svojim ranim dvadesetim. Drže jedna
Tumtum i androginus – rodno varijantna i interseks stanja u jevrejskom Talmudu
[vc_row][vc_column][vc_column_text] Mnogi bi ocenili da je velika većina mejnstrim religija danas homo- i transfobična. Ova ocena je dosta površna, ali se može reći i delimično tačna ako bismo religiju posmatrali kroz rakurs verskih lidera tradicionalnih zajednica a koji su, u manjoj ili većoj meri, na određeni način autoriteti ili tzv. ovlašćeni tumači religije. Rimokatolička crkva,
